Daorson – ilirski grad

Daorson (grč. ΔΑΟΡΣΩΝ) je bio glavni grad heleniziranog Ilirskog plemena Daorsa koji su živjeli od 300. do 50. godine prije Krista u dolini rijeke Neretve.
Ostaci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u Ošanjićima, blizu Stoca u Hercegovini. Činile su ga tri cjeline od kojih je središnja bila tvrđava – akropola koja je bila opasana »kiklopskim« zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u Mikeni u Grčkoj). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Obrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65 m, širok 4,2 m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja.


Daorsi
Daorsi su preuzeli grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama s Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora za vino te dijelova fine keramike, ali najvredniji nalaz je brončana kaciga ukrašena nizom grčkih likova: Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji. Pronađeni su također i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije, ali i Ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila.
U jednom manjem objektu pronađena je kovaonica novca s prigodnim alatima i matricama, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. god. pr. Kr., te 9 s grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i likom lađe). Važnost novca je bila velika, značila je neovisnost plemena Daorsa, ali i potvrdu da su imali razvijen obrt, kulturu i trgovinu s drugim narodima.

Jedna misao o “Daorson – ilirski grad

  1. Zaprepascujuca je inverzija u prosudbama ljudi kao sto je autor ove biljeske o Daorsonu. Dok veliki zapadni strucnjaci za Antiku dokazuju da Heleni potjecu s ilirskih prostora, panslavisti sve cine kako bi razvikali posve obratnu tezu da su toboze Grci dominirali primitivnom Ilirijom (a celik je pronadjen u Glasincu). No, Strabon u svojoj knjizi ‘Geographikon evdomon’ izricito tvrdi (u Kristovo vrijeme) da ‘Iliri imaju odlucna pomorska pristanista i na kopnu i po otocima, da uzgajaju dobu psenicu i masline, ali da strancima ne daju ni blizu svoje obale’. Kako su Grci mogli dominirati ilirskim prostorima i graditi tamo drevne tvrde gradova i lemboje, ako nii do Kristova doba – po tvrdnjii Grka Stabona – nisu smjeli ici dalje od Visa i Hvara, na kojima su se nalazile medjunarodne trznice?

    Mirko Vidovic, Akademik.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s